Poskupljenje vode u Hrvatskoj sve je češće tema u vijestima i razgovorima među građanima. Mnogi se pitaju zašto cijena vode raste, je li to opravdano i hoće li se taj trend nastaviti. Odgovor na ta pitanja nije jednostavan, ali postaje jasniji kada znamo što sve čine vodne usluge i kako funkcionira sustav javne vodoopskrbe i odvodnje.
U ovom blogu donosimo 7 glavnih razloga zašto poskupljuje voda u Hrvatskoj, na temelju važećih propisa, javno dostupnih informacija i stvarnih potreba komunalnog sektora.
1. Hrvatska zaostaje u razvoju vodne infrastrukture
Iako Hrvatska ima velike količine pitke vode, vodovodna i kanalizacijska infrastruktura u brojnim gradovima i naseljima zaostaje za europskim standardima. Po postotku priključenosti stanovništva na sustave vodoopskrbe i odvodnje, nalazimo se u donjem dijelu ljestvice zemalja EU. To znači da nas čeka veliki posao – i veliki troškovi.
2. Ogromne investicije financiraju se djelomično iz cijene vode
U narednih 10 godina, procjenjuje se da će ulaganja u vodnu infrastrukturu doseći 7 milijardi eura. Europska unija sufinancira većinu projekata (oko 85%), no preostalih 15% moraju osigurati hrvatske općine, gradovi i komunalna društva. Glavni izvor tih sredstava su – korisnici.
3. Stara mreža znači visoke troškove održavanja
Pored izgradnje novih sustava, velik dio postojeće mreže je star, dotrajao i često gubi vodu (tzv. tehnički gubici). Komunalna društva troše ogromna sredstva na stalne popravke, a sve dok nova mreža ne bude izgrađena – ti troškovi rastu. Bez dodatnih ulaganja, mnogi sustavi bi postali nefunkcionalni.
4. Cijena vode nije samo voda – sastoji se od više stavki
Većina građana ne zna da račun za vodu uključuje niz elemenata, koji zajedno čine konačnu cijenu. Glavne stavke su:
-
Fiksni dio usluge vodoopskrbe i odvodnje (plaća se po priključku)
-
Varijabilni dio – plaća se po m³ potrošene vode
-
Usluge: skupljanje i pročišćavanje otpadnih voda
-
Naknade: za zaštitu voda, korištenje voda, razvoj
-
PDV od 13% (na usluge, ne na naknade)
5. Naknade služe razvoju i zaštiti vodnih resursa
Naknade nisu “skriveni trošak”, već namjenski prihodi koji idu Hrvatskim vodama, jedinicama lokalne samouprave ili županijama. Koriste se za:
-
Sufinanciranje EU projekata
-
Razvoj lokalnih sustava (npr. vodoopskrba u ruralnim područjima)
-
Zaštitu izvorišta i okoliša
U nekim krajevima (npr. u Istri), postoje i dodatne lokalne naknade, što također utječe na razliku u cijeni vode među gradovima.
6. Odluke o cijenama donose lokalna tijela, ali uz nadzor
Komunalna društva predlažu nove cijene, ali one ne mogu stupiti na snagu bez odobrenja jedinica lokalne samouprave, koje su im osnivači. Dodatno, Vijeće za vodne usluge, nacionalno regulatorno tijelo, ima zadatak provjeriti zakonitost i opravdanost svake promjene. Cilj je spriječiti zloporabe i osigurati pravednu i socijalno prihvatljivu cijenu vode.
7. Poskupljenje je posljedica realnih potreba – ne špekulacija
Za razliku od tržišnih proizvoda (nafta, plin, struja), voda je javna usluga i njezina cijena se ne određuje slobodno na tržištu. Poskupljenje nije posljedica pohlepe, već nužnost kako bi se održao sustav koji osigurava isporuku zdravstveno ispravne vode svakom građaninu – 24 sata dnevno.
Zaključak: Poskupljenje vode – cijena održive budućnosti
Cijena vode u Hrvatskoj raste jer je to neizbježna posljedica ulaganja u obnovu, izgradnju i održavanje infrastrukture. Radi se o procesu koji je zakonski uređen, ekonomski opravdan i društveno važan. Svaki euro koji građani plate putem računa za vodu vraća se u sustav – kroz sigurniju, čišću i dostupniju vodnu uslugu.
Razumijevanje što sve čini cijenu vode u Hrvatskoj pomaže nam da budemo informiraniji korisnici i odgovorni građani. A ako želimo vodu visoke kvalitete – moramo biti spremni ulagati u sustav koji je omogućava.
